Quantcast
Channel: Politique – Le Prophete
Viewing all 169 articles
Browse latest View live

Abihayimana biciwe i Gakurazo ya Kabgayi kuya 05/06/1994 bazize iki? Imyaka 25 irashize

$
0
0

Abihayimana biciwe i Gakurazo ya Kabgayi kuya 05/06/1994 bazize iki?
Imyaka 25 irashize.


IBUKA ni nk’indwara ya « Kanseri » ikaze ikomeje kumunga Ubumwe n’Ubwiyunge by’Abanyarwanda.

$
0
0

Abayobozi b’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda bamaze iminsi mu mwiherero udasanzwe basuzuma byimbitse ikibazo nyakuri kibangamiye Ubumwe n’Ubwiyunge by’Abanyarwanda. Bageze ku mwanzuro ko umuzi nyakuri w’IKIBAZO ari ishyirahamwe ryiyise « IBUKA ».

« IBUKA ni nk’indwara ya « Kanseri » ikomeje kumunga Ubumwe n’Ubwiyunge by’Abanyarwanda ».

Abanyarwanda bo mu moko yose barangije gutahura neza icyo IBUKA aricyo, muri kamere yayo no mu mikorere yayo. Twese tuzi ko IBUKA atari ishyirahamwe risanzwe, ritanga umuganda waryo mu kubaka igihugu. IBUKA ni Ishyirahamwe riteye ukwaryo.

Niyo mpamvu benshi bakomeje kwirinda kugira icyo batangaza kuri IBUKA kugira ngo hato badafungwa, bakicwa cyangwa bakaburirwa irengero kubera ububasha bw’umurengera IBUKA yibitseho.

1. IBUKA ni iki ?

Iyo witegereje imikorere yayo, usanga mu by’ukuri IBUKA ari UMUTWE W’ITERABWOBA (une organisation terroriste), wigaruriye inzego za Leta y’u Rwanda, ukazikoresha mu buryo bwo kwimakaza « idéologie raciste », yemeza ko abenegihugu bo mu bwoko bw’Abatutsi bonyine aribo « banyarwanda bagomba kwitabwaho»,  bityo bakaba bagomba kwikubira  ibyiza byose by’igihugu.

Naho wakwitegereza kamere yayo nyakuri, ugasanga  IBUKA ari Ishyirahamwe ry’Abatutsi « extremistes » biyemeje guharanira inyungu z’Abatutsi baryemera bonyine.

2. Twibukiranye amavu n’amavuko ya IBUKA

« IBUKA-Mémoire et Justice » yatangiye yiyita Ishyirahamwe ritegamiye kuri Leta (Organisation non gouvernementale). Ngo yari ifite intego yo « Kwibuka jenoside, Guharanira ubutabera no Gutera inkunga abacitse ku icumu » ! 

Yatangiriye mu gihugu cy’Ububiligi taliki ya 16/08/ 1994, ikwirakwizwa mu bindi bihugu. Mu Busuwisi yatangijwe taliki ya 28/05/1995. Mu Bufaransa yahageze mu kwezi kwa Mata 2002 ndetse muri icyo gihugu iza kwemerwa nk’ishyirahamwe riharanira inyungu rusange (Association reconnue d’intérêt général) mu mwaka wa 2014. Yageze mu Buholandi mu 2003, no mu Butaliyani yaje kuhagera.

Mu gihugu cy’u Rwanda ho IBUKA yahatangijwe taliki ya 14/11/1995.

Nyamara haba mu Rwanda cyangwa mu mahanga,  abashutswe ko IBUKA iharanira inyungu rusange, ntibatinze gutahura ko intego nyakuri za IBUKA zishingiye kuri « idéologie » rutwitsi y’irondakoko n’ivangurabwoko, yisabitse agatsiko k’abashinze IBUKA n’abayobozi bayo bakuru.

3. Dore inkingi 4 zubakiyeho imitekerereze, imyitwarire n’imigenzereze yabo :

(1). barwanya byimazeyo igitekerezo cy’ubwiyunge hagati y’Abahutu n’Abatutsi,

(2). bemera kandi bakigisha ko ubwoko bw’Abatutsi busumba ubwoko bw’Abahutu n’Abatwa (idéologie supremaciste)

(3). bakora ibishoboka byose kugira ngo abenegihugu bo mu bwoko bw’Abatutsi abe aribo bonyine bikubira ibyiza byose by’igihugu,

(4). bacengera kandi bakigarurira inzego za Leta y’u Rwanda (Inzego z’ubuyobozi bw’igihugu, Igisilikari, ubutabera, Ubukungu, Uburezi n’Imibereho myiza y’abaturage ) kugira ngo bazikoreshe mu gushyira mu bikorwa « idéologie supremaciste » yabo.

4. Dore bimwe mu bikorwa bifatika bigaragaza ko IBUKA ishyize imbere IVANGURAMOKO rikaze ryo mu rwego rwa APARTHEID:

(1). Gufata Ikigega FARG Leta ishyiramo amafaranga avuye mu misoro ya rubanda, IBUKA ikagihindura ikigega cyo gufasha abana b’abatutsi bonyine. N’abari bataravuka mu 1994 bitwa abacitse ku icumu bakarihirwa. Yewe n’abari hanze y’igihugu muri 1994 kabone n’abo mu miryango itunze ibya mirenge, barafashwa ; kubera gusa ko ari abatutsi !

(2). IBUKA yadukanye umuco mubisha wo gukoresha ingando zihariye abana b’Abatutsi bonyine, bityo ikabona uko ibacengezamo idéologie  yo «kwirobanura », bakumvishwa ko ntacyo bapfana na bagenzi babo b’Abahutu , ko ahubwo bakwiye kubasuzugura no kubanena,  ahantu hose no mu bihe byose.

(3). IBUKA yihaye ububasha bwo gutoteza no kugaba ibitero ku benegihugu bagaragayeho kugira amatwara yo kurwanya AKARENGANE no guharanira impinduka nziza mu miyoborere y’igihugu niyo nabo baba ari Abatutsi.

(4). IBUKA yihaye inshingano yo gushyira iterabwoba no kwandagaza umwenegihugu wese, ushatse kwerekana ko irondakoko ari ribi.

(5). IBUKA yihaye ububasha bwo gushyigikira no kogoboka abategetsi babi bahemukira abaturage, bagahonyora uburenganzira bwa rubanda.

(6). IBUKA yivanze cyane mu migendekere y’Inkiko Gacaca, ihimbira kandi ishinja benshi mu Bahutu ibyaha bikomeye batigeze bakora hagamijwe kubambura ibyabo, kubafungira akamama, kubasenyera imiryango no kubatesha agaciro.

(7). IBUKA yihaye inshingano yo guhiga bukware abenegihugu batari bake bahungiye mu mahanga, ibatesha umutwe, ibahimbira ibyaha, ibashumuriza inkiko, kandi barengana.

(8). IBUKA irwanya abakandida bashakaga kwiyamamariza imyanya y’ubutegetsi, ikabatera ubwoba abandi ikabahimbira ibyaha batakoze kugira ngo bareke kwiyamamaza.

(9). IBUKA ikurikirana n’abana bavukiye mu mahanga batazi n’iby’u Rwanda igamije kubabuza amahirwe yabo ngo ni uko ari Abahutu.

(10). IBUKA kandi nticira akari urutega Abatutsi bashakanye n’Abahutu n’ababanye nabo ikabita abajenosideri na « Fake Survivors » !

(11). IBUKA ikoresha ingufu zayo zose kugira ngo Abahutu biciwe ababo babuzwe uburenganzira bwo gushyingura ababo mu cyubahiro no kubibuka.

(12). IBUKA ikora n’andi mahano menshi tutiriwe turondora hano ababaza abanyarwanda bikomeye.

 

          UMWANZURO

  • Nk’uko bigaragarira buri wese ko IBUKA ari Ishyirahamwe ry’Abatutsi b’indobanure bifuza gukomeza gukoresha inzego za Leta ngo bikubire ibyiza byose by’igihugu ;
  • Kubera kandi ko IBUKA yagaragaye nka ya ndwara mbi cyane yitwa « Kanseri » ikomeje kumunga ubumwe n’ubwiyunge by’Abanyarwanda ;
  • Abayobozi bose b’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda barasaba Nyakubahwa Perezida wa Repubulika ko yakoresha ububasha ahabwa n’amategeko agasesa uwo « mutwe w’Abatutsi b’abahezanguni urangwa n’amatwara nk’ay’abaNazi » kandi abayobozi bawo bose bigize  » INKWIRAKWIZABUMARA » bagakurikiranwa n’inkiko.

Niba Leta ya Paul Kagame idashoboye kwipakurura abo bahezanguni, bizaba ngombwa ko « Rubandigooka » ihaguruka ikabyikorera.

Bikorewe Montréal, taliki ya 16/8/2019

Umutaripfana Nadine Claire KASINGE,

Perezida w’Ishyaka ISHEMA ry’u RWANDA.

 

AKARENGANE KAHAWE INTEBE: Nsabimana Martin amaze imyaka 21 afunze arengana!

$
0
0

Kuki NSABIMANA Martin amaze imyaka 21 arenganurwa ?

Uyu nsabimana Martin yafunzwe taliki ya 30/09/ 1998 . Icyo gihe yakoraga umurimo wo kuba secrétaire particulier wa Pierre Célestin RWIGEMA, wari Ministri w’Intebe. Babanje no gukorana muri Ministeri y’Uburezi, ubwo Rwigema yari Ministre wayo(1994-1995) .

Nsabimana Martin yavutse taliki ya 16/09/1963 .  Akomoka  mu cyahoze ari Komini Nyakabanda(Gitarama) ariyo MUHANGA y’ubu. Amashuri yisumbuye yayize mu Seminari nto ya Mutagatifu Leon ya Kabgayi, akomereza muri Kaminuza nkuru ya Butare. Yashakanye na NYIRABAGABE Mariya, bafitanye abana babiri.

Abasanze bafite inyungu mu «  gupangira » NSABIMANA Martin, bakamufungisha azira akamama kubera amashyari yari asanzwe , bahisemo kumugerekaho ubwicanyi bwa jenoside  bwabereye muri Groupe Scolaire, ahitwaga mu « Gifurere ».

Ubwicanyi bwo muri Groupe bwabaye ku mugaragaro. Hari ababugizemo uruhare, abo bakwiye kubiryozwa. Ariko simbona impamvu ubwo bwicanyi bugomba kugerekwa ku  muntu udafite aho ahuriye nabwo , akaba amaze imyaka isaga 21 aborera muri Gereza, ntawe umurenganura. Umuryango we warashegeshwe, abana be babayeho nk’imfubyi, umudamu we yategereje ubutabera amaso ahera mu kirere.

Nsabimana Martin yakomeje kwizera ko abategetsi bakoranye bamuzi  neza, batayobewe ko arengana, mbese  nka Pierre Celestin RWIGEMA, bazagira icyo bakora kugirango arenganurwe. Nyamara dore imyaka ishize ari 21 , nta cyakozwe , yarihebye.

Ku rutonde rw’abapfobya Jenoside yakoreye abatutsi hakwiye kongerwaho n’abanyabinyoma bagereka jenoside ku bantu b’inzirakarengane hagamijwe gusa kubambura imitungo yabo cyangwa kuri  gahunda ya « munyumvishirize ».  Iyi mikorere mibi niyo ihesha igihugu cyacu isura mbi mu ruhando rw’ amahanga.

Turasaba Perezida Paul Kagame , ko yagira icyo akora akarenganura abageretsweho jenoside barengana. By’umwihariko turamusaba ko yarenganura Bwana NSABIMANA Martin, wakoreye igihugu nyamara akaba amaze imyaka isaga 21 afunze arengana, ntawe umwibuka.

Njyewe ubwanjye nafashe umwanya ukabakaba amezi 12, nkurikirana ubuzima bwa Nsabimana Martin. Namukozeho investigations zimbitse, mbaza abatangabuhamya benshi bamumenye, ngera ku mwanzuro ko uyu mwenegihugu  yagambaniwe akarenganywa mu buryo buteye isoni. Yari asanzwe ari umugabo ujijutse, ugendera mu kuri, udakorerwamo kandi uharanira icyiza cyakubaka igihugu.

Akwiye ubutabera bwihuse, akarekurwa agasubira iwe mu rugo rwe n’ubwo azaramira bike kuko ibyinshi byangiritse.

Mu nkuru itaha tuzabagezaho mu buryo burambuye uko umugambi wo gufungisha Martin Nsabimana wapanzwe, amazina n’imyirondoro y’ababigizemo uruhare ndetse n’inyungu ntindi babikuyemo.

Biracyaza….

Marie Grace UWIMBABAZI,

Muhanga.

 

 

Massacre imminent en RDC et au Burundi: Le Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil dénonce une entente criminelle

$
0
0

Communiqué de Presse

 

Nous dénonçons une «  entente  Kagame-Tshisekedi » en vue de commettre un nouveau massacre en République Démocratique du Congo et au Burundi.

I. En conformité avec les délibérations de son conseil extraordinaire tenu à Paris en date du 21/10/2019, le Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil saisit cette occasion pour attirer l’attention de la Communauté Internationale sur « un accord inédit », doublement  criminel,  entre Messieurs Paul Kagame, Président de la République du Rwanda et  Félix  Tschisekedi , Président de la République Démocratique du Congo.

II. Sous les apparences  fallacieuses d’ «une alliance-choc entre quatre pays » (Rwanda, République Démocratique du Congo, Ouganda et Burundi)  en vue d’un motif noble d’ « éradiquer les groupes armés opérant sur le sol congolais », trois objectifs hautement criminels sont en réalité visés par l’armée de Paul Kagame, qui en fin de compte est l’unique instigateur et le seul bénéficiaire de cette louche entreprise, à savoir :

  1. Le massacre systématique des milliers de réfugiés hutu rwandais, rescapés des massacres précédents (voir Rapport Mapping ) et croupissant toujours dans le dénouement des forêts congolaises depuis 25 ans, lâchement abandonnés par le Haut Commissariat aux Réfugiés (HCR) ;
  2. Le soutien aux rebelles burundais Créés, entrainés et armés par Paul Kagame en vue d’attaquer et détruire les institutions démocratiques du Burundi afin d’y réinstaller un régime tyrannique mono-ethnique à l’instar du Rwanda actuel ;
  3. Le pillage sauvage des ressources de la République Démocratique du Congo.

III. Nous alertons l’Union Africaine sur les conséquences cataclysmiques en termes de perte de vies humaines, de destruction de biens et d’insécurité régionale que risque de provoquer une telle invasion militaire, tant illégale qu’illégitime.

IV. Nous soutenons de tout cœur les populations congolaises du Kivu qui appréhendent déjà les multiples dangers qui vont bientôt les frapper de plein fouet, livrées en pâture par leur gouvernement aux armées étrangères  et ennemies à bien des égards.

V. A notre humble avis, le gouvernement du Burundi devrait redoubler d’attention et sortir rapidement et officiellement d’une pseudo-alliance qui, en réalité, n’est qu’une tragique conspiration contre son peuple et contre la souveraineté de la République du Burundi. Selon les informations en notre possession, ladite « guerre contre les groupes armés » en RDC se transformera vite en « Campagne militaire très puissante » contre l’armée Burundaise.

VI. Nous osons espérer que le Président Félix Tschisekedi se réveille vite et se rende rapidement compte, d’un côté,   des manipulations  et appétits inassouvis de conquêtes  de son encombrant allié Paul Kagame et, de l’autre,  du gouffre  où il risque de se précipiter lui et son peuple, en autorisant une  nouvelle guerre d’agression contre le territoire de son propre pays.

VII. Nous appelons toutes les forces vives de l’opposition rwandaise à braver les lourdeurs qui l’ont handicapé depuis 25 ans et oser :

  1. Organiser « Les Etats Généraux de l’Opposition Démocratique »,
  2. Initier, dans les plus brefs délais, « une plus large coalition » pour arrêter ce nouveau bain de sang que Paul Kagame et son armée veulent subir à nos compatriotes réfugiés et aux populations sœurs de la Région de Grands Lacs,
  3. Dessiner ensemble les contours de l’après-Kagame.

 

Fait à Paris, ce 22 Octobre 2019

Abbé Thomas NAHIMANA,

Président du Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil

Tél : +33 6 63 95 50 74

Email : nahimanathom@gmail.com

ALERTE du 1 novembre 2019 : Lettre au Président Félix Tschisekedi, Président de la RDC

$
0
0

« Si nous voulons réellement la paix en République Démocratique du Congo et dans la Région des Grands Lacs : neutralisons Paul KAGAME ».

Monsieur le Président,

1. Au Kivu comme dans toute la Région des Grands Lacs, mis à feu et à sang ces 25 dernières années, la situation de violence permanente n’est pas confuse, comme celles et ceux qui font les malins voudraient nous le faire croire. Nous savons bien évidemment quel est le problème et quelle en serait la solution. Nous savons très exactement pourquoi tant de groupes armés pullulent en République Démocratique du Congo, y semant la mort et menaçant la sécurité de tous les pays de la Région. Nous savons avec certitude qui est le bourreau et qui sont les victimes. Nous n’ignorons pas non plus que tous les efforts nationaux et internationaux ne peuvent aucunement venir à bout de ces groupes armés si le « Super-Seigneur-de-Guerre » qui en est le Promoteur et le BOSS reste en poste !

Monsieur le Président,

2. Vous êtes fraichement investi comme chef d’Etat d’un pays, où, selon le Mapping Report des Nations Unis (2010) entre autres, le sang de plus de huit millions de personnes innocentes a coulé comme pour satisfaire la volonté de puissance d’UN SEUL et UNIQUE INDIVIDU ! Et cela depuis 1996 seulement !

3. Allez donc voir à l’origine de tous ces groupes armés congolais, vous en trouverez UN, toujours le même bien que parfois sous différentes dénominations, qui attaque les autres pour prendre leurs vies, leurs terres et leurs biens afin de les asservir. Et les lésés, acculés à l’auto-défense, créent tant bien que mal leurs propres groupes armés. Ignoreriez-vous l’identité de l’INDIVUDU qui soutient, finance et manipule à sa guise les guerres tribales du Kivu, depuis au moins 25 ans ?

4. Les groupes armés d’origine rwandaise présents sur le sol de la RDC ne sont pas non plus tombés du ciel. En 1994, des millions de citoyens rwandais ont débarqué en RDC en fuyant le même INDIVIDU qui venait de prendre tout le pouvoir au Rwanda en assassinant le Président Habyarimana, d’heureuse mémoire : rappelons-nous que pendant sa présidence (1973-1994), il n’y a jamais eu de problème entre son pays et le Zaïre, il n’y avait que des projets de paix et de développement régional telle la CPGEL, etc. N’oublions pas que depuis 1996, le même INDIVIDU n’a cessé de violer les frontières du Zaïre/RDC en toute impunité pour aller détruire à coup de bombes mortelles les camps de ces millions de concitoyens qui l’avaient fui. Le nombre d’innocents massacrés dépasse tout entendement.

5. Venons-en maintenant aux groupes armés d’origine burundaise en maquis au Kivu. Ils ont tous quelque chose à voir avec la situation de chaos créée par l’assassinat sauvage du premier président bantou démocratiquement élu au Burundi : il s’appelait Melchior NDANDAYE ! Ce n’est plus un secret pour personne, Paul KAGAME était présent à Bujumbura en cette nuit du 20 au 21 octobre 1993 et il a eu son mot à dire dans la conduite des malheureux événements. De sources concordantes et sûres, Paul Kagame voyait d’un très mauvais œil l’élection d’un hutu/bantou à la tête du Burundi. Il avait peur de perdre ainsi un allié stratégique (le président burundais sortant), alors qu’il s’apprêtait à provoquer le cataclysme à Kigali pour prendre tout le pouvoir, peu importe la quantité du sang à verser.

Monsieur le Président,

6. Nous avons toujours à l’esprit la longue lutte pour la dignité du Peuple Congolais menée par votre père, feu Etienne Tschisekedi d’heureuse mémoire… Vous connaissez mieux que moi l’histoire de votre pays. Je suis très convaincu que vous êtes un homme profondément croyant, de très bon cœur et que vous voulez vraiment le bien suprême de votre peuple, c’est-à-dire, le développement économique, la stabilité, la PAIX.
Et si c’est le cas, s’il vous plaît, pourquoi ne pas prendre votre courage à deux mains ? Ne zigzaguez plus, arrêtez de jouer la comédie et cessez de prendre des vessies pour des lanternes. Au fait, quel intérêt auriez-vous à vous allier avec le FOSSOYEUR de votre peuple, le PYROMANE invétéré, heureux de mettre continuellement le feu à votre maison ?

7. Pour tout vous dire, tous les hommes et femmes sensés, y compris les simples paysans de notre Région, sont arrivés à la conclusion immuable selon laquelle :

(1) Paul KAGAME n’est pas la solution, c’est lui le PROBLEME

(2) Il n’y aura jamais de paix ni en RDC, ni au Burundi, ni en Ouganda, ni en Tanzanie, ni au Rwanda… tant que le dictateur Paul KAGAME reste « monarchiquement » à la tête de la République du Rwanda dont il a fait le « départ de tout feu » qui consume toute la Région des Grands Lacs africains depuis bientôt 30 ans.

(3) Toutefois, il convient de bien noter que les appétits inassouvis de conquête de Monsieur Paul Kagame ne peuvent se réaliser qu’en manipulant et en s’aliénant une partie des ressortissants de son groupe ethnique pour en faire son cheval de guerre. Voilà pourquoi «la cause de la minorité Banyamulenge », version congolaise de « la cause de la minorité Tutsi » du Rwanda et du Burundi….est à prendre au sérieux pour mieux en comprendre les tenants et les aboutissants.

Monsieur le Président,

8. Il n’y a qu’une condition à l’avènement de la paix durable en République Démocratique du Congo et dans la Région de Grands Lacs : Le DEPART de Paul KAGAME.

9. Les Bantous ont déjà perdu plus de huit millions de vies humaines, sans parler de la destruction de leurs biens matériels sur un espace record de 25 ans seulement. Et tout ce sang n’a pas encore suffi à assouvir la VOLONTE DE PUISSANCE d’un seul et unique individu : Paul KAGAME.

10. Il est certainement temps que les Bantous se réveillent et comprennent dans quels sales draps ils se retrouvent en face d’un Paul Kagame organisé, bien armé, prêt à détruire encore des millions de vies humaines pour sa propre convenance ! Une situation inédite impose une action appropriée, coordonnée et proportionnée.

11. Le prix Nobel de la Paix dernièrement décerné à votre compatriote Denis MUKWEGE est sans aucune ombre de doute le signe prophétique des temps nouveaux, le temps de grâce accordé aux vrais bâtisseurs de paix.

Monsieur le Président,

12. Personne n’osera nier l’évidence : la République Démocratique du Congo est, par la force des choses, une vraie puissance régionale. Et vous-mêmes, étant actuellement en position de Leader, vous ne pouvez nullement échapper au premier des devoirs qui vous incombent, celui de présider aux destinées de vos concitoyens. Et à ce titre, tous les Bantous de la Région ont droit de compter sur votre loyauté pour contribuer à les sortir de la gueule du LOUP. Or, à notre humble avis, ce qu’il faut aux Bantous de la Région des Grands Lacs, à l’heure actuelle, c’est une action bicéphale :

(1) Une alliance stratégique, intelligente et saine en vue d’harmoniser une vision politique régionale, et ;

(2) Une organisation militaire puissante et salutaire, si pas pour chasser Paul Kagame, du moins pour contrecarrer ses expéditions destructrices et les futures réalisations de son agenda macabre.

Monsieur le Président,

13. Depuis 1993, six présidents d’origine bantoue ont été assassinés, dans le seul intérêt de Paul KAGAME et de ses alliés. Aujourd’hui encore, un autre président bantou pourrait tomber à tout moment.
Attendrez-vous de subir le triste sort de vos prédécesseurs pour agir plus sérieusement en faveur de la Paix de votre peuple et de celle des peuples voisins ?

Monsieur le Président,

La voie épistolaire n’étant qu’un pis-aller pour dire ce qu’on a sur le cœur, je vous quitte en espérant vous rencontrer un jour.
Que le Seigneur Dieu vous bénisse, qu’Il vous protège de tout mal et qu’Il vous comble des dons du discernement et du courage à toute épreuve ; car, énorme est la tâche qui vous attend, et immense l’espoir que le peuple a placé en vous.

Fait à Paris, ce 01/11/2019
Abbé Thomas NAHIMANA,
Président du Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil
Tél : +33 6 63 95 50 74
Email : nahimanathom@gmail.com

Copie pour information à :

• Monsieur Pierre Nkurunziza, Président du Burundi ;
• Monsieur John Magufuri Pombe, Président de Tanzanie ;
• Monsieur Cyril Ramaphoza, Président d’Afrique du Sud ;
• Monsieur Yoweri Museveni, Président de l’Ouganda ;
• Monsieur Uhuru Kenyata, Président du Kenya ;
• Monsieur Joao Lorenço, Président d’Angola ;
• Monsieur Abdel Fatah Al-Sissi, Président d’Egypte et Président en exercice de l’UA ;
• Monsieur Emmanuel Macron, Président de la République française ;
• Monsieur Vladimir Poutine, Président de Russie ;
• Monsieur Xi Jinping, Président de Chine ;
• Madame Sophie WIMES, Premier Ministre du Royaume de Belgique ;
• Monsieur Jean-Claude Juncker, Président de la Commission Européenne ;
• Monsieur Donald Trump, Président des USA ;
• Monsieur Boris Johnson, Premier Ministre de Grande Bretagne ;
• Général Elias Rodrigues Martins Filho, Commandant de la MONUSCO ;
• Mme Fatou Bensouda,Procureur de la CPI ;
• Monsieur Filippo Grandi, Haut-Commissaire UNHCR ;
• La SADC, tous les pays ;
• Le CICR-Genève ;
• Human Right Watch;
• Amnesty International ;
• Monsieur Paul Kagame, Président du Rwanda ;

Cliquez ici pour télécharger la lettre

Ijisho rya rubanda: NZABAYO Dominique urazira iki? 

$
0
0

NZABAYO Dominique urazira iki

Mu gihugu cy’u Rwanda kuva aho FPR ifatiye ubutegetsi ku ruhembe rw’umuheto, ntiyigeze yunamura icumu yaba ku banyarwanda bo mu moko yombi ariko yagera ku bava mu bwoko bw’abahutu igaskya itanzitse.

Ni muri urwo rwego twagiye tubona ibitambo byinshi ,twabonye ba Assiel Kabera bicwa ,tubona ba Seth Sendashonga na ba Rizinde Théoneste bacuzwa ubuzima. Mu myaka ya vuba aha twabonye imfu za ba Patrick Karegeya, Rwigara Assinapol n’abandi .Uko yicaga ikanafunga abakomeye bikavugwa ninako abaciye bugufi batagira kivugira bo bashize ndetse bakaba basigaye baraswa ku manywa y’ihangu nk’uko Kagame yabivugiye i Nyabihu muri 2015.Ubu muri iki gihe , n’ubwo bivugwa mu mpapuro ko mu Rwanda igihano cy’urupfu cyakuhweho ,abapolisi n’abasilikari ntibasiba kurasa no kumasha abaturage b’inzirakarengane .Nta joro rigicya abantu batishwe cyangwa ngo izuba rirenge tutabonye cyangwa ngo twumve abaturage barashwe.
Nk’uko natangiye ndibaza nti Dominique Nzabayo we arazira iki ?

Bijya gutangira ubutegetsi bwikomye abatutsi b’abanyakibuye kuko bo bavugishaga ukuri kandi bakaba bari barabanye neza n’abaturage bo mu bwoko bw’abahutu. Nguko uko Ba Assiel Kabera bishwe,ba Sebarenzi barahunga ,ba Rwigara baricwa abo bose ni abanyakibuye.

Ubwo bwicanyi n’ubugizi bwa nabi ntibwibasiye abatutsi gusa n’abaturage b’abahutu bahavuka bahaboneye ishyano.
Umuryango wa Dominiko Nzabayo ni ikitegererezo. Barabanje bafata abavandimwe be batabwa muri gereza. Aha twavuga nka-nyirarume- pasteur Gakwerere Manassé wari umuyobozi w’itorero rya abadventiste kuri association ya NGOMA na Sewabo pasteur Ushizimpumu Jacques. Ntitwakwibagirwa murumuna wa pasteur Enossi Kagaba wakuwe muri Amerika akaba afungiye i Kigali muri gereza ya Mageragere.
Abatarafunzwe birukanywe ku kazi . Muribuka Martin Hagenimana umuhungu wa Gakwerere Manassé wari warahawe akazi ko kurwanya ruswa mu mishinga mito ya leta (SPIU( single project implementation unit) kubera ubuhanga n’ubushobozi yari afite nyuma akirukanwa ku kazi mu buryo bunyuranije n’amategeko kuwa 5 nzeri 2018 nubu ibye bikaba byarabaye amayobera.

Iryo totezwa ryageze no kuri Dominique Nzabayo ubwe . Ryatangiriye mu ishuri ry’i Gitwe aho yize. Icyo gihe nk’umuyobozi wungirije w’abanyeshuri( vice-doyen) yarwanyaga akarengane kagirirwaga abanyeshuri bo mu bwoko bw’abahutu. Iyo bakamugezagaho akagerageza gucyemurana ibibazo ubushishozi . Yahoraga ashize inyungu z’abanyeshuri imbere ariko biza gukomwa mu nkokora na Charlotte Ahobantegeye wari ushinzwe umutungo muri icyo kigo,akaba umututsikazi w’umuhezanguni wo rwego rwo hejuru. Dominique yaje kuhava atarangije kwiga kuko yenda gufungwa ngo ateza amacakubiri mu kigo. Ariko mu by’ukuri ni Charlotte Ahobantegeye n’irindi tsinda ry’abanyeshuri b’abatutsi b’abahezanguni bakoranaga bari bibumbiye muri ARG. Abo barokotse jenoside ngo nibo batumvaga ukuntu hatorwa umunyeshuri w’umuhutu mu gihe igihugu n’ikigo cyarimo indobanure z’abatutsi.
Yaragambaniwe ,azira gushyira mu gaciro ahita ahunga.Yanyuze mu bigeragezo byinshi ariko n’aho ari mu Bubligi ntiyorohewe aracyakurikiranwe.

Bamwe mu nshuti ze biganye nabo mu muryango we bakomeje gutotezwa ngo bazira ko baba bavugana na Dominique Nzabayo bita interahamwe. Muri abo twavuga nka Munana, Nafutari,Niyonzima Narcisse na Nsanzumuhire Emmanuel.

Intore yitwa Rukimbira yari imutsinze mu Bubiligi Imana ikinga ukuboko.

Aho mu Bubligi naho ntiyorohewe ariko byaje gukomera aho yitabiriye ikiganiro cya Judi Rever cyabereye i Bruxelles kuwa gatanu le 11 Ukwakira 2019 cyavugaga ku byerekeye ubwicanyi FPR yakoreye abahutu mu Rwanda no muri Republika iharanira Democratie ya Kongo. Intore ikomeye ya Fpr yitwa RUKIMBIRA NORBERT yamubwiye ko ibyo biganiro by’interahamwe yitabira bizamukoraho we n’umuryango we.
Iyi kontanyi izwi hose mu Bubligi ,ntinatinya inzego z’umutekano z’Ububiligi kuko imaze gufungwa akatari gake ,ariko igakomeza gutoteza ,gutera ubwoba ndetse inakubonye urwaho yagukindura.

Ikintu cyarakaje leta y’u Urwanda n’abafantanyabikorwa babo bakagera aho bandikira za Kaminuza zimwe zo mu gice cy’abafarama kutakira uwo munyamakuriu wagaragaje ubushakashatsi bwimbitse ku bwicanyi bwarimbuye abahutu batabarika bukozwe na FPR.

Ubu se koko abantu bazakomeze batotezwe bicecekere ? Niba abantu bakomeje kuzira ukuri bagatoterezwa n’aho bahungiye Kagame bikozwe n’intore ze, amaherezo azaba ayahe ?

Twebwe ubu twafashe gahunda yo kuva hasi tugakoresha itangazamakuru, tugashyira hanze aka karengane gakabije gakomeje gukorerwa rubanda rugufi, rutagira kivugira.
Bamurange Anita,
Kigali.

Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !

$
0
0

UBUHAMYA BWA PADIRI Pierre HABARUREMA IGICE CYA 4 :

 

Guhungira muri Eveché ya CYANGUGU ntibyabujije Padiri  Pierre Habarurema gukomeza kujya kubonana n’abicanyi kabuhariwe buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice !

Padiri Pierre Habarurema yavuye ku Muyange taliki ya 12/4/1994.  Kwica Abatutsi muri Paruwasi ya Muyange byasaga n’ibirangiye kuko bishwe kuva taliki ya 9 kugera ku ya 11/4/1994. N’ubwo yavuye ku Muyange taliki ya 12, abari muri Evéché bemeza ko yahageze taliki ya 15/4/1994 !

Dore uko Padiri Pierre Habarurema ubwe yivugira ibyo yakoze mu gihe yari amaze kugera mu nzu y’Umwepiskopi(Eveché) ya Cyangugu :

« Rutanga yari yarishe, yarakoze ibyo ashaka byose…uwo muntu  niwe nakoreshaga…nahuraga nawe buri munsi, buri gitondo saakumi n’ebyiri n’igice…  ndakomeza nkorana na we…»

Uwo mwicanyi RUTANGA, ngo yibwiriye Padiri Pierre Habarurema ko yaryaga imitima y’abatutsi ngo ikamuryohera. Nyamara Padiri Pierre Habarurema araduhishurira ko ari we ubwe « wakoreshaga » uwo mwicanyi , ko ndetse babonanaga buri gitondo, saa kumi n’ebyiri n’igice. Nta bwoba Padiri Pierre Habarurema yigeze aterwa n’uwo mwicanyi ngo waryaga imitima y’abandi batutsi ikamuryohera !

Aha rero niho hateye benshi kwibaza ngo Padiri Pierre Habarurema, umututsi utaratinyaga gukorana /gukoresha abicanyi barimburaga abandi batutsi, yari muntu ki ?

Twibukiranye 

  1. Ubwo Paruwasi ya Muyange yaterwaga taliki ya 9 /4/1994 hishwe abatusi benshi. Abashoboye kurokoka ni abo Padiri Pierre Habarurema ubwe yatoranyije, yumvikana n’Umwicanyi witwa PIMA wari uyoboye igitero, ko atagomba gukora ku ncuti ze. Padiri Pierre Habarurema afatanyije n’umwicanyi PIMA, batoranya incuti za Padiri Pierre bazishyira mu nzu y’abapadiri (Presbytere) yo ku Muyange, kandi koko nta wabariye n’urwara ! Muri bo hari Hyacinthe MUKARUSAGARA, abavandimwe be, umugabo we n’abana be ;  Mzehe Gaetan ZIMURINDA n’umuryango we ;  Celestin MUSABYIMANA, n’abandi.
  2. Taliki ya 13/4/1994 Padiri Pierre Habarurema yagaragaye kuri Bariyeri y’i SHANGI, aha amategeko abari bayiriho kandi bakamwumvira, taliki ya 14/4/1994 Paruwasi ya SHANGI iraterwa, abatutsi baratikizwa karahava.
  3. Bariyeri kabuhariwe yo ku CYAPA i Kamembe, yari iyobowe na Mubyara wa Pierre Habarurema witwa Habimana Vedaste, ubu ni Umuheshawinkiko i Kigali, wawundi mwabonye ateza cyamunara imitungo ya Assinapol Rwigara n’iya Tribert RUJUGIRO…. Iyi Barrière yo ku CYAPA yaguyeho Abatutsi batagira ingabo barimo Padiri Joseph Boneza na Padiri Alphonse Mbuguje.
  4. Padiri Pierre Habarurema ageze muri Evéché yahengeraga Musenyeri n’abandi bapadiri baryasinziriye, akanyarukira kuri barriere yo mu GATANDARA « gukoresha » ba bicanyi yemezako baryaga imitima y’abatutsi!

 

Padiri Pierre Habarurema n’incuti ye

 

Twibaze kandi twisubize

 

  1. Muri Diyosezi ya Cyangugu hari abapadiri bari bafite amakuru y’uko Padiri Pierre Habarurema yajyaga ata Paruwasi yari ashinzwe akajya gukurikira amahugurwa y’Inkotanyi i KINIHIRA. Ibi yabikoze mu myaka ya 1992 /1993.
  2. Nyuma y’uko FPR ifashe ubutegetsi mu 1994, Padiri Pierre Habarurema ntiyongeye gukora muri Diyosezi ya Cyangugu, yewe nta n’indi Diyosezi y’u Rwanda yigeze ashaka gukoramo ubutumwa bwa gisaserdoti. Yikoreraga ibyo yishakiye(Vagus). Yirirwaga agenda n’abasilikari ba FPR ndetse hari n’abamuvugiragaho ko yigize ku ngufu « Aumonier » w’abasilikari ba FPR. Yagendanaga imbunda ebyiri za Revolver mu modoka. Abamuzi ibyo yakoraga muri Kigali bazatange ubuhamya.

 

Kubera izo mpamvu zose dore ibibazo twibaza :

 

  1. Aho Padiri Pierre Habarurema ntiyaba ari muri ba ba « Commandos » FPR yagiye yohereza kuri za Barrières ngo bashyushye imitwe abicanyi maze bashishikarire kwica abatutsi kurushaho ?
  2. Ibyo kuvuga ko abahutu bo mu Rwanda no mu burundi bafite umuco wo kurya imitima y’Abatutsi kugira ngo bagire ububasha bwabo bigamije iki ? Ese ubwo bubasha budasanzwe bw’abatutsi Padiri Pièrre ashaka kuvuga bubaho koko ? Ni ubuhe ?
  3. Aho ibyo Padiri Pierre Habarurema yita UBUHAMYA si umuyoboro wo gukwirakwiza ya INGENGABITEKEREZO y’ibimanuka yemeza ko mu Rwanda hari ubwoko busumba ubundi abatutsi bakaba aribo bantu, naho abahutu bakaba abantu-nyamaswa(sous-hommes) ?
  4. Ese aho ntihaba hari n’abandi bapadiri cyangwa Abasenyeri bitwaye cyangwa bitwara nka Padiri Pierre Habarurema muri Kiliziya y’u Rwanda ?

Murakoze.

Joachim Kabera,

Ubwanditsi bw’urubuga Umuhanuzi.

 

Iyumvire UBUHAMYA budasanzwe bwa Padiri Pierre HABARUREMA :

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YAMURIKIYE ABANYARWANDA PASIPORO YAGENEWE IMPUNZI

$
0
0

Ku gicamunsi cyo kuri uyu wa 19 Kamena 2022, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yizihije umunsi ngarukamwaka wahariwe kuzirikana ku burenganzira bw’impunzi.

Ni umuhango witabiriwe na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhundiro Padiri Thomas Nahimana, Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe Bwana Jean Paul Ntagara, bamwe mu bagize guverinoma, Madame Perefe wa Perefegitura ya Gikongoro, hamwe n’abandi bashyitsi n’abakunzi ba Guverinoma.

Muri uwo muhango waranzwe n’igitaramo cy’indirimbo n’imbyino z’impunzi z’abanyarwanda zibarizwa mu mashyamba ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo zirangajwe imbere na Guverineri wazo Bwana Samuel Ntezilyayo, zasusurukije abawitabiriye, hamwe umuvugo wa Aristide Ndayishimiye na Murorunkwere Daria. Uretse izo ndirimbo hagaragayemo n’amasezengo y’amadini anyuranye.

Mu bashyitsi bafashe ijambo, Generali Innocent Sagahutu, umwe mu banyarwanda bahoze bafungiye Arusha bakaza kurangiza ibihano cyangwa bakagirwa abere n’Urukiko Mpanabyaha rwa Arusha, yagarutse ku karengane bakorewe n’amahanga, asaba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kubafasha.

Nyakubahwa Minisitiri ufite impunzi mu nshingano ze Madame Jeanne d’Arc Mukamurenzi, mu butumwa yageneye impunzi yagarutse ku nsanganyamatsiko yagenwe n’ishami ry’umuryango wabibumbye ryita ku mpunzi hamwe n’iyagenwe na Minisiteri ashinzwe, aboneraho kumurikira abanyarwanda bose ariko cyane cyane impunzi urupapuro rw’inzira (paseporo), ruzabafasha kubona ibyangombwa ku mpunzi zabibuze. Yabishimangiye avuga ko bitumvikana ukuntu umunyarwanda wahunze adashobora kubona ibyangombwa mu gihe, mu bihugu byateye imbere n’ahandi, amatungo afite ibyangombwa biyaranga.

Icyi gikorwa cya Guverinoma cyagarutsweho kandi na Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe ndetse na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma. Nyakubahwa Perezida yagaragarije abanyarwanda imiterere ya paseporo y’impunzi ndetse anasaba ko bakwitabira kuyifata ari benshi. Yakomeje yibutsa ko guhunga atari icyaha ariko ko ari inshingano zacu gushaka inzira zose zo kubuvamo. Yasabye abanyarwanda bose kugana Guverinoma ifite inshingano zo kubahuza (UNIR), kubafasha guhangana bashikamye (RESISTER), kugirango bashobore kuzibohoza byuzuye (LIBERER).

Mu buryo burambuye, murasanga ubutumwa bw’umunsi mu ijambo rirambuye Minisitiri ushinzwe ibibazo by’impunzi no guca impamvu zose zitera ubuhungiro yageneye abanyarwanda.

TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu Buhungiro,

-Nyakubahwa Minisiti w’Intebe,

-Banyakubahwa ba Ministiri bagenzi banjye mwitabiriye uyu muhango.

-Nyakubahwa Perefe wa Perefegitura Gikongoro, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro,

-Banyakubahwa Bashyitsi bahire namwe mwese muduteze amatwi.

-Banyarwandakazi, Banyarwanda

-Mpuzi z’abanyarwanda, aho muri hose kw’isi,

 

Ejo tariki 20 Kamena ni umunsi ngarukamwaka isi yose yahariye kuzirikana impunzi zose.

Uwo munsi n’ubwo uzaba ejo, twe twahisemo kuwuzirikana none.

Uyu munsi kandi tukaba tugiye kuwizihiza ku nshuro ya kabili muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.

Banyarwandakazi, banyarwanda namwe nshuti zacu;

Bimaze kuba akamenyero ko kuva tariki 20 Kamena 2001, abatuye isi yose bizihiza uwo munsi, bazirikana ku mpunzi aho ziri hirya no hino ku isi. Bawizihiza bakora ibiganiro mbwirwaruhame, imbyino, indirimbo, imivugo, n’indi myiyerekano inyuranye kandi iryoheye amatwi n’amaso.

Hari n’abahitamo kwerekana ingorane z’impunzi, bakizihiza uwo munsi mu myigaragambyo, berekana ibitagenda byakagombye gukosorwa.

Uyu munsi natwe twahagurutse twitabira iki gitaramo, kugira ngo tuzirikane kuri uwo munsi wagenewe impunzi ku isi yose, kugira ngo twerekane ko twifatanyije nazo mu kaga natwe dusangiye, ko kubura igihugu n’uburenganzira bw’ibanze buri wese atari akwiye kuvutswa.

Turifatanya n’abagize amahirwe bakabona ubuhungiro n’umutekano bifuje, hamwe n’abandi bagishakisha uburyo babasha kurindirwa umutekano.

By’umwihariko, uyu munsi turazirikana cyane ku bavandimwe, impunzi z’abanyarwanda zinyanyagiye hirya no hino ku isi.

Nshuti bavandimwe, Insanganyamatsiko Ishami ry’Umuryango w’abibumbye rishinzwe   impunzi ku isi (HCR/UNHCR) ryateganyije ko isi yose izirikanaho muri uyu mwaka wa 2022 iragira iti:

‘BURI MUNTU WESE, MU MYEMERERE NO MURI KAMERE YE, AFITE UBURENGANZIRA BWO KURINDIRWA UMUTEKANO. NI UBURENGANZIRA BWE KANDI KWISHAKIRA UMUTEKANO; NTIBISABIRWA URUHUSHYA’.

Insanganyamatsiko nk’iyi iryoheye amatwi iyo umuntu ayumvise, yatekereza ko koko buri muntu wese waka ubuhungiro mu gihugu runaka, yakagombye kutavutswa ubwo burenganzira.

Nyamara mu minsi ya vuba aha, twabonye ukuntu abirabura bari batuye muri Ukraine, batafashwe kimwe nk’abava Ukraine ubwabo, igihe bose bahungaga intambara, bashaka ubuhungiro mu bihugu bihana imbibi n’iki gihugu.

Tunyarukiye iwacu naho, Impunzi ziteganywa kuvanwa mu Bwongereza zikajyanwa mu Rwanda siho zari zarifuje guhererwa umutekano zifuzaga.

Twese kandi tuzi uko byagendekeye abanyarwanda benshi, babashije guhunga intambara yagabwe mu gihugu cyacu ku maherere kuva tariki ya 1 Ukwakira 1990. Birababaje kandi biteye agahinda, kuko kugeza magingo aya, abanyarwanda bakomeje kuvutswa umutekano ku kagambane akenshi gaturutse ku bategetsi b’igihugu cyacu. Badusanga iyo twahungiye bakatwica, bakaduhungeta, bakadushimuta, bakatugambanira, bakatujujubya badukomanyiriza iyo twahungiye hose, ngo duhorane inkeke zidashira, tubure amahoro, tubeho tutariho, dupfe duhagaze.

Urugero rwahafi nabaha kandi ruteye agahinda ni urw’impunzi z’Abanyarwanda ziherutse koherezwa muri Niger. Icyifuzo cy’ibanze ku mutekano wabo cyari uko nyuma yo kugirwa abere cyangwa kurangiza ibihano bifuzaga kujyanwa mubihugu bicumbikiye imiryango yabo.Ubwo burenganzira nti babuhawe. Muri Niger babagejeje, naho ntibaguwe neza kuko bambuwe ibyangombwa bibaha uburenganzira bwo gutuzwa muri icyo gihugu ubu bakaba bakiri mu gihirahiro.

Minisiteri yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi ikomeje gutabariza aba bavandimwe bacu batarabona ibyangombwa bibemerera kuhaba nkuko bari babyizejwe n’umuryango w’a bibumbye igihe bavanwaga Arusha.Tubona ku munsi nkuyu wahariwe impunzi bikwiriye ko  aba bavandimwe bavanwa mu gihirahiro bagahabwa ubuhungiro n’umutekano usesuye nkuko insanganyamatsiko yuyu munsi ibivuga.

Urundi rugero rwa hafi ni urwa nyakwigendera Kizito Mihigo wabonye ko umutekano we wugarijwe agashaka guhunga bikamuviramo kwicwa. Ibyo bamukoreye na n’ubu biracyashengura imitima ya benshi.

N’ubwo abatari bacye bakomeje kubuzwa ubwo burenganzira abandi  bakatuvamo kubera akagambane twese tuzi, twakwishimira ko dukomeje kugira ubutwari bwo guharanira kubaho kimuntu nkuko umuryango mpuzamahanga ushinzwe impunzi ubibwiriza isi yose uyu mwaka. Ntitugomba rero gucika intege mugukomeza kwishakira no kwicungira umutekano.

Icyakora birakwiye ko tureba kure, tukibuka ko ubwo burenganzira tutabuhabwa uko bikwiye, ndetse ahubwo ko abenshi mu banyarwanda hirya no hino ku isi, ariko cyane muri Afurika bimwe ubwo burenganzira, maze tukazinukwa, tugafata izindi ngamba zadufasha kwicungira burundu umutekano nyawo. Birakwiye ko tuzinukwa ivangura, kubeshywa, kubeshyerwa no guhimbirwa ibyaha bituma tubuzwa amahwemo iyo twahungiye.

Kubera iyo mpamvu, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ibinyujije muri Minisiteri mbereye umuyobozi natwe twageneye abanyarwanda insanganyamatsiko igira iti:

‘TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO’.

Banyarwandakazi, banyarwanda, mpunzi z’u Rwanda.

Imyaka irarenga 28 turi mu buhungiro nyuma y’amahano yabaye mu gihugu cyacu. Abahunze intambara igitangira barigukabakaba imyaka 32. Sinibagiwe n’abahunze 1959, batahuye kare imigambi mibisha y’Inyenzi-Nkotanyi bakanga gutahana nazo. Hari n’abandi bagihunga kugeza magingo aya.

Ibi rero biraduha ishusho y’ikibazo cy’ubuhunzi mu Rwanda. Kugeza magingo aya, imibare itangwa na HCR, iyo ihujwe n’umubare w’abahunga bakimwa ibyangombwa, impunzi z’abanyarwanda zikabakaba miliyoni 2. Zikaba zarikubye inshuro zirenga 10 ugereranije n’impunzi zari hanze ubwo Uganda na FPR-Inkotanyi byashozaga intambara ku Rwanda.

Twese rero tugomba kumva uburemere bw’iki kibazo, tukamenyana, tugashyira hamwe, kugira ngo duharanire gutaha mu gihugu cyacu. Niyo mpamvu twongeye kubakangurira kwisunga Guverinoma yanyu , mukimenyekanisha muri minisiteri ishinzwe impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, kugira ngo dufatanye turebere hamwe uburyo tuzisubiza umutekano usesuye twavukijwe.

Mu gihe ariko turangamiye gushyira hamwe kugira ngo turwane urugamba rwo kwisubiza gakondo yacu, dukomeze dufashanye muri byose.

-Tuzakomeza gutabariza impunzi ziri mu nkambi mu bihugu bitandukanye byo muri Afurika, ndetse no mu mashyamba ya Kongo.

-Ntituzahwema kubwira HCR/ONU n’ibihugu bicumbikiye impunzi, kureka gukorana n’u Rwanda mu gucyura impunzi ku ngufu no kuzishimuta iyo zahungiye.

-Nidushyira hamwe, tuzakomeza gusaba ko hakorwa iperereza ryimbitse ku bwicanyi n’ishimutwa bikomeje gukorerwa impunzi z’abanyarwanda.

-Dufatanyije, tuzakomeza twamagane ubwicanyi, ifungwa ku maherere, irigiswa, kwamburwa imitungo, gusenyerwa , kwicishwa inzara, ivangura ry’abana b’u Rwanda, kubuzwa uburenganzira bwo kwisanzura mu bitekerezo n’andi mabi yose akorerwa abanyarwanda bari mu gihugu n’ababashije kugihunga.

-Niyo mpamvu Guverinoma y’ u Rwanda ikorera mu buhungiro ikomeje kubaba hafi mu buryo bunyuranye.

Uretse gufasha impunzi uko dushoboye, muri Guverinoma dukomeje gukurikirana ibibazo by’impunzi, cyane cyane tukaba twarahaye agaciro ikibazo impunzi nyinshi zifite cyo kwimwa no kubura ibyangombwa biziranga.

Niyo mpamvu rero Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yashyizeho urwandiko rw’inzira (pasiporo) rugenewe impunzi z’Abanyarwanda bose, mugiye kumurikirwa mu kanya, musobanurirwa imikoreshereze yayo n’uko mwayibona kubayifuza.

Maze rero banyarwandakazi banyarwanda, ngo amagambo atavunaguye ntakwirwa mu ruhago. Twavuga byinshi byerekeye impunzi z’abanyarwanda muri iki gitaramo, ariko ntitwabimarayo byose mu mwanya muto tuba twahawe.

Reka rero nsoze nongera gushimangira ko Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iyobowe na Nyakubahwa Perezida Padiri Thomas Nahimana na Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Jean Paul Ntagara, n’abandi ba Minisitiri dufatanyije, kimwe n’abandi bose biyemeje kudufasha twese duhangayikishijwe n’ikibazo cy’impunzi z’abanyarwanda natwe tubarizwamo.

Minisiteri yashyizweho yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, nta kindi igamije uretse gucyura impunzi aho ziri hose, zigataha zemye zisanga umutekano usesuye mu gihugu cyacu, kandi icyifuzo cyacu nuko nta munyarwanda n’umwe uzongera guhunga ukundi, kubera ko impamvu zitera ubuhunzi dufite intego yo kuzirandura burundu.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ,Nyakubahwa Ministre w’intebe , ba Ministres, Nyakubahwa Perefe, bashyitsi bahire,  namwe mwese muduteze amatwi, ndabashimiye kuba mwaje kwifatanya natwe muri uyu mugoroba. Ndashimira kandi byimazeyo abo dufatanyije muri iyi minisiteri ku bwitange bakorana kugira ngo tugere ku ntego twiyemeje.

Mugire umunsi mwiza

Murakoze murakarama.

Bikorewe i Paris, kuwa 19 Kamena 2022

                  /Sé/

Jeanne d’Arc MUKAMURENZI

Minisitiri wo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi

Twishimiye icyo gikorwa cy’ingirakamaro

Innocent NIRINGIYIMANA


GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YAMURIKIYE ABANYARWANDA PASIPORO YAGENEWE IMPUNZI

$
0
0

Ku gicamunsi cyo kuri uyu wa 19 Kamena 2022, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yizihije umunsi ngarukamwaka wahariwe kuzirikana ku burenganzira bw’impunzi.

Ni umuhango witabiriwe na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhundiro Padiri Thomas Nahimana, Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe Bwana Jean Paul Ntagara, bamwe mu bagize guverinoma, Madame Perefe wa Perefegitura ya Gikongoro, hamwe n’abandi bashyitsi n’abakunzi ba Guverinoma.

Muri uwo muhango waranzwe n’igitaramo cy’indirimbo n’imbyino z’impunzi z’abanyarwanda zibarizwa mu mashyamba ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo zirangajwe imbere na Guverineri wazo Bwana Samuel Ntezilyayo, zasusurukije abawitabiriye, hamwe umuvugo wa Aristide Ndayishimiye na Murorunkwere Daria. Uretse izo ndirimbo hagaragayemo n’amasezengo y’amadini anyuranye.

Mu bashyitsi bafashe ijambo, Generali Innocent Sagahutu, umwe mu banyarwanda bahoze bafungiye Arusha bakaza kurangiza ibihano cyangwa bakagirwa abere n’Urukiko Mpanabyaha rwa Arusha, yagarutse ku karengane bakorewe n’amahanga, asaba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kubafasha.

Nyakubahwa Minisitiri ufite impunzi mu nshingano ze Madame Jeanne d’Arc Mukamurenzi, mu butumwa yageneye impunzi yagarutse ku nsanganyamatsiko yagenwe n’ishami ry’umuryango wabibumbye ryita ku mpunzi hamwe n’iyagenwe na Minisiteri ashinzwe, aboneraho kumurikira abanyarwanda bose ariko cyane cyane impunzi urupapuro rw’inzira (paseporo), ruzabafasha kubona ibyangombwa ku mpunzi zabibuze. Yabishimangiye avuga ko bitumvikana ukuntu umunyarwanda wahunze adashobora kubona ibyangombwa mu gihe, mu bihugu byateye imbere n’ahandi, amatungo afite ibyangombwa biyaranga.

Icyi gikorwa cya Guverinoma cyagarutsweho kandi na Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe ndetse na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma. Nyakubahwa Perezida yagaragarije abanyarwanda imiterere ya paseporo y’impunzi ndetse anasaba ko bakwitabira kuyifata ari benshi. Yakomeje yibutsa ko guhunga atari icyaha ariko ko ari inshingano zacu gushaka inzira zose zo kubuvamo. Yasabye abanyarwanda bose kugana Guverinoma ifite inshingano zo kubahuza (UNIR), kubafasha guhangana bashikamye (RESISTER), kugirango bashobore kuzibohoza byuzuye (LIBERER).

Mu buryo burambuye, murasanga ubutumwa bw’umunsi mu ijambo rirambuye Minisitiri ushinzwe ibibazo by’impunzi no guca impamvu zose zitera ubuhungiro yageneye abanyarwanda.

TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu Buhungiro,

-Nyakubahwa Minisiti w’Intebe,

-Banyakubahwa ba Ministiri bagenzi banjye mwitabiriye uyu muhango.

-Nyakubahwa Perefe wa Perefegitura Gikongoro, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro,

-Banyakubahwa Bashyitsi bahire namwe mwese muduteze amatwi.

-Banyarwandakazi, Banyarwanda

-Mpuzi z’abanyarwanda, aho muri hose kw’isi,

 

Ejo tariki 20 Kamena ni umunsi ngarukamwaka isi yose yahariye kuzirikana impunzi zose.

Uwo munsi n’ubwo uzaba ejo, twe twahisemo kuwuzirikana none.

Uyu munsi kandi tukaba tugiye kuwizihiza ku nshuro ya kabili muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.

Banyarwandakazi, banyarwanda namwe nshuti zacu;

Bimaze kuba akamenyero ko kuva tariki 20 Kamena 2001, abatuye isi yose bizihiza uwo munsi, bazirikana ku mpunzi aho ziri hirya no hino ku isi. Bawizihiza bakora ibiganiro mbwirwaruhame, imbyino, indirimbo, imivugo, n’indi myiyerekano inyuranye kandi iryoheye amatwi n’amaso.

Hari n’abahitamo kwerekana ingorane z’impunzi, bakizihiza uwo munsi mu myigaragambyo, berekana ibitagenda byakagombye gukosorwa.

Uyu munsi natwe twahagurutse twitabira iki gitaramo, kugira ngo tuzirikane kuri uwo munsi wagenewe impunzi ku isi yose, kugira ngo twerekane ko twifatanyije nazo mu kaga natwe dusangiye, ko kubura igihugu n’uburenganzira bw’ibanze buri wese atari akwiye kuvutswa.

Turifatanya n’abagize amahirwe bakabona ubuhungiro n’umutekano bifuje, hamwe n’abandi bagishakisha uburyo babasha kurindirwa umutekano.

By’umwihariko, uyu munsi turazirikana cyane ku bavandimwe, impunzi z’abanyarwanda zinyanyagiye hirya no hino ku isi.

Nshuti bavandimwe, Insanganyamatsiko Ishami ry’Umuryango w’abibumbye rishinzwe   impunzi ku isi (HCR/UNHCR) ryateganyije ko isi yose izirikanaho muri uyu mwaka wa 2022 iragira iti:

‘BURI MUNTU WESE, MU MYEMERERE NO MURI KAMERE YE, AFITE UBURENGANZIRA BWO KURINDIRWA UMUTEKANO. NI UBURENGANZIRA BWE KANDI KWISHAKIRA UMUTEKANO; NTIBISABIRWA URUHUSHYA’.

Insanganyamatsiko nk’iyi iryoheye amatwi iyo umuntu ayumvise, yatekereza ko koko buri muntu wese waka ubuhungiro mu gihugu runaka, yakagombye kutavutswa ubwo burenganzira.

Nyamara mu minsi ya vuba aha, twabonye ukuntu abirabura bari batuye muri Ukraine, batafashwe kimwe nk’abava Ukraine ubwabo, igihe bose bahungaga intambara, bashaka ubuhungiro mu bihugu bihana imbibi n’iki gihugu.

Tunyarukiye iwacu naho, Impunzi ziteganywa kuvanwa mu Bwongereza zikajyanwa mu Rwanda siho zari zarifuje guhererwa umutekano zifuzaga.

Twese kandi tuzi uko byagendekeye abanyarwanda benshi, babashije guhunga intambara yagabwe mu gihugu cyacu ku maherere kuva tariki ya 1 Ukwakira 1990. Birababaje kandi biteye agahinda, kuko kugeza magingo aya, abanyarwanda bakomeje kuvutswa umutekano ku kagambane akenshi gaturutse ku bategetsi b’igihugu cyacu. Badusanga iyo twahungiye bakatwica, bakaduhungeta, bakadushimuta, bakatugambanira, bakatujujubya badukomanyiriza iyo twahungiye hose, ngo duhorane inkeke zidashira, tubure amahoro, tubeho tutariho, dupfe duhagaze.

Urugero rwahafi nabaha kandi ruteye agahinda ni urw’impunzi z’Abanyarwanda ziherutse koherezwa muri Niger. Icyifuzo cy’ibanze ku mutekano wabo cyari uko nyuma yo kugirwa abere cyangwa kurangiza ibihano bifuzaga kujyanwa mubihugu bicumbikiye imiryango yabo.Ubwo burenganzira nti babuhawe. Muri Niger babagejeje, naho ntibaguwe neza kuko bambuwe ibyangombwa bibaha uburenganzira bwo gutuzwa muri icyo gihugu ubu bakaba bakiri mu gihirahiro.

Minisiteri yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi ikomeje gutabariza aba bavandimwe bacu batarabona ibyangombwa bibemerera kuhaba nkuko bari babyizejwe n’umuryango w’a bibumbye igihe bavanwaga Arusha.Tubona ku munsi nkuyu wahariwe impunzi bikwiriye ko  aba bavandimwe bavanwa mu gihirahiro bagahabwa ubuhungiro n’umutekano usesuye nkuko insanganyamatsiko yuyu munsi ibivuga.

Urundi rugero rwa hafi ni urwa nyakwigendera Kizito Mihigo wabonye ko umutekano we wugarijwe agashaka guhunga bikamuviramo kwicwa. Ibyo bamukoreye na n’ubu biracyashengura imitima ya benshi.

N’ubwo abatari bacye bakomeje kubuzwa ubwo burenganzira abandi  bakatuvamo kubera akagambane twese tuzi, twakwishimira ko dukomeje kugira ubutwari bwo guharanira kubaho kimuntu nkuko umuryango mpuzamahanga ushinzwe impunzi ubibwiriza isi yose uyu mwaka. Ntitugomba rero gucika intege mugukomeza kwishakira no kwicungira umutekano.

Icyakora birakwiye ko tureba kure, tukibuka ko ubwo burenganzira tutabuhabwa uko bikwiye, ndetse ahubwo ko abenshi mu banyarwanda hirya no hino ku isi, ariko cyane muri Afurika bimwe ubwo burenganzira, maze tukazinukwa, tugafata izindi ngamba zadufasha kwicungira burundu umutekano nyawo. Birakwiye ko tuzinukwa ivangura, kubeshywa, kubeshyerwa no guhimbirwa ibyaha bituma tubuzwa amahwemo iyo twahungiye.

Kubera iyo mpamvu, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ibinyujije muri Minisiteri mbereye umuyobozi natwe twageneye abanyarwanda insanganyamatsiko igira iti:

‘TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO’.

Banyarwandakazi, banyarwanda, mpunzi z’u Rwanda.

Imyaka irarenga 28 turi mu buhungiro nyuma y’amahano yabaye mu gihugu cyacu. Abahunze intambara igitangira barigukabakaba imyaka 32. Sinibagiwe n’abahunze 1959, batahuye kare imigambi mibisha y’Inyenzi-Nkotanyi bakanga gutahana nazo. Hari n’abandi bagihunga kugeza magingo aya.

Ibi rero biraduha ishusho y’ikibazo cy’ubuhunzi mu Rwanda. Kugeza magingo aya, imibare itangwa na HCR, iyo ihujwe n’umubare w’abahunga bakimwa ibyangombwa, impunzi z’abanyarwanda zikabakaba miliyoni 2. Zikaba zarikubye inshuro zirenga 10 ugereranije n’impunzi zari hanze ubwo Uganda na FPR-Inkotanyi byashozaga intambara ku Rwanda.

Twese rero tugomba kumva uburemere bw’iki kibazo, tukamenyana, tugashyira hamwe, kugira ngo duharanire gutaha mu gihugu cyacu. Niyo mpamvu twongeye kubakangurira kwisunga Guverinoma yanyu , mukimenyekanisha muri minisiteri ishinzwe impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, kugira ngo dufatanye turebere hamwe uburyo tuzisubiza umutekano usesuye twavukijwe.

Mu gihe ariko turangamiye gushyira hamwe kugira ngo turwane urugamba rwo kwisubiza gakondo yacu, dukomeze dufashanye muri byose.

-Tuzakomeza gutabariza impunzi ziri mu nkambi mu bihugu bitandukanye byo muri Afurika, ndetse no mu mashyamba ya Kongo.

-Ntituzahwema kubwira HCR/ONU n’ibihugu bicumbikiye impunzi, kureka gukorana n’u Rwanda mu gucyura impunzi ku ngufu no kuzishimuta iyo zahungiye.

-Nidushyira hamwe, tuzakomeza gusaba ko hakorwa iperereza ryimbitse ku bwicanyi n’ishimutwa bikomeje gukorerwa impunzi z’abanyarwanda.

-Dufatanyije, tuzakomeza twamagane ubwicanyi, ifungwa ku maherere, irigiswa, kwamburwa imitungo, gusenyerwa , kwicishwa inzara, ivangura ry’abana b’u Rwanda, kubuzwa uburenganzira bwo kwisanzura mu bitekerezo n’andi mabi yose akorerwa abanyarwanda bari mu gihugu n’ababashije kugihunga.

-Niyo mpamvu Guverinoma y’ u Rwanda ikorera mu buhungiro ikomeje kubaba hafi mu buryo bunyuranye.

Uretse gufasha impunzi uko dushoboye, muri Guverinoma dukomeje gukurikirana ibibazo by’impunzi, cyane cyane tukaba twarahaye agaciro ikibazo impunzi nyinshi zifite cyo kwimwa no kubura ibyangombwa biziranga.

Niyo mpamvu rero Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yashyizeho urwandiko rw’inzira (pasiporo) rugenewe impunzi z’Abanyarwanda bose, mugiye kumurikirwa mu kanya, musobanurirwa imikoreshereze yayo n’uko mwayibona kubayifuza.

Maze rero banyarwandakazi banyarwanda, ngo amagambo atavunaguye ntakwirwa mu ruhago. Twavuga byinshi byerekeye impunzi z’abanyarwanda muri iki gitaramo, ariko ntitwabimarayo byose mu mwanya muto tuba twahawe.

Reka rero nsoze nongera gushimangira ko Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iyobowe na Nyakubahwa Perezida Padiri Thomas Nahimana na Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Jean Paul Ntagara, n’abandi ba Minisitiri dufatanyije, kimwe n’abandi bose biyemeje kudufasha twese duhangayikishijwe n’ikibazo cy’impunzi z’abanyarwanda natwe tubarizwamo.

Minisiteri yashyizweho yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, nta kindi igamije uretse gucyura impunzi aho ziri hose, zigataha zemye zisanga umutekano usesuye mu gihugu cyacu, kandi icyifuzo cyacu nuko nta munyarwanda n’umwe uzongera guhunga ukundi, kubera ko impamvu zitera ubuhunzi dufite intego yo kuzirandura burundu.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ,Nyakubahwa Ministre w’intebe , ba Ministres, Nyakubahwa Perefe, bashyitsi bahire,  namwe mwese muduteze amatwi, ndabashimiye kuba mwaje kwifatanya natwe muri uyu mugoroba. Ndashimira kandi byimazeyo abo dufatanyije muri iyi minisiteri ku bwitange bakorana kugira ngo tugere ku ntego twiyemeje.

Mugire umunsi mwiza

Murakoze murakarama.

Bikorewe i Paris, kuwa 19 Kamena 2022

                  /Sé/

Jeanne d’Arc MUKAMURENZI

Minisitiri wo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi

Twishimiye icyo gikorwa cy’ingirakamaro

Innocent NIRINGIYIMANA

Viewing all 169 articles
Browse latest View live